Splitsko ljeto: istinski mediteranski festival

Povijest i sadašnjost Splitskog ljeta oduvijek je povezivala težnja ka prožimanju različitih umjetničkih izraza i stilova, zahvaljujući čemu su kreativnost i inspiracija uspostavljale aktivni dijalog između prošlosti i suvremenosti, jednako u kazališnoj estetici, glazbi, glazbenoj sceni ili likovnoj umjetnosti. Složena struktura života jednoga festivala koji u korijenu označava svečanost i svetkovinu, svake se godine obnavlja u formi dijaloga, ne samo nacionalne, nego i europske kulture. Splitsko ljeto oblikovali su splitski umjetnici svih generacija, jednako hrvatski, kao i mnogi ugledni inozemni gosti. Hrvatska i europska kulturna baština, sa svim posebnostima različitih stilskih epoha u spoju sa suvremenim stvaralaštvom, živi i odjekuju iz mnogih ambijentalnih prostora koji Splitskom ljetu daju identitet istinskog mediteranskog festivala.

Širina njegove kulturne misije već 57 godina svjedoči o stalnom poticanju i promociji umjetničkog stvaralaštva na dobrobit hrvatske kulture i njezine međunarodne afirmacije. S uvjerenjem da će ovogodišnje Splitsko ljeto svojim sadržajno bogatim i raznolikim programom i dalje zadržati posebnost i prepoznatljivost, upućujem dobre želje svima koji su ga stvarali te publici i gostima Grada Splita.

mr. sc. Jasen Mesić
Ministar kulture Republike Hrvatske

Umjetnost ne kao tješiteljica, nego kao preobražavateljica života

Kultura, pa i Umjetnost kao jedna od njezinih emanacija, sve kompleksniji su i estetski i semantički pojmovi, osobito posljednjih desetljeća. U uglednom njemačkom tjedniku Die Zeit pročitao sam nedavno jednostavnu, ali znakovitu rečenicu: "Dok je svijet koji nas okružuje takav kakav jest, čovječanstvo će trebati kulturu". Kakvu kulturu, kakvu umjetnost? Sigurno ne samo onu koja u teškim i tragičnim situacijama pruža utjehu, a još manje onu koja pruža površnu zabavu. Čovječanstvo treba umjetnost koja će ga vratiti istinskim vrijednostima i postaviti mu odlučujuća pitanja. Odakle nam i zbog čega dolazi sve što dolazi i kakve su nade u zaokret ili temeljit preokret?
Na takvim estetskim i etičkim pitanjima gradili smo ovaj program.

Euripidova tragedija Hekuba, himna života Grka Zorbe, različite sudbine i karakteri u La Giocondi nastaloj na bazi drame Victora Hugoà Angelo, tiranno di Padova i kongenijalnom librettu Arriga Boita, književnika, pjesnika, esejista, skladatelja i jednog od glavnih umova milanske Scapigliature. Konačno, nadahnuta glazba Amilcarea Ponchiellija vođenog s jedne strane formom francuske grand opéra, a s druge putanjom teksta i ulogama glavnih protagonista.

Nadalje, tu su dva velikana čiji je doprinos suvremenoj glazbi impresivan i koje predstavljamo dvama djelima nastalim u rasponu od pola stoljeća. Lisztov Prvi koncert za glasovir i orkestar u Es-duru ne samo da je prvi put izveden pod ravnanjem Hectora Berlioza, nego je na njegovo glazbeno značenje prvi upozorio Béla Bartók, a Mahlerove simfonije, kao roman o ljudskoj egzistenciji, svijet su za sebe. Predstavit ćemo jedno poglavlje tog romana, njegovu Četvrtu simfoniju inspiriranu zbirkom pjesama Des Knaben Wunderhorn (Dječakov čarobni rog) i nastalu na samom ulazu u dvadeseto stoljeće.

U ovom, pak, dvadeset i prvom, koje je tako burno započelo, željeli bismo da do vas podjednako pronađu put najintimniji tonovi komorne glazbe, kao i erupcije velikih formi suvremene kreacije; da uronite u žanrovski hibridan svijet velikog Jean-Michel Bruyèrea, kao i da uživate u visoko ocijenjenim recentnim dramskim gostovanjima; da do vas nađe put svaka istinska kreacija i da se stvori posjetiteljski ugođaj za nju. Jer život u svečanosti upravo je oblik u kojemu Umjetnost najradije živi. Zato, dopustimo joj da izađe na ulice i trgove našega grada i živimo zajedno s njom; budimo svečano s njom i svetkujmo grad kao njezino trajno boravište.

mo Nikša Bareza
Ravnatelj 57. Splitskog ljeta